Pomena

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Pomena
Goli rat, najzapadnija točka otoka Mljeta. U pozadini su otok Pomeštak (sredina) i naselje Pomena (desno)

Pomena (tal. Petraia ili Poména) je malo naselje na otoku Mljetu. Nalazi se u maloj uvali, na sjeverozapadnoj strani otoka.

Povijest

[uredi | uredi kod]
Hotel Odisej

Na području današnje Pomene nađeni su ostaci nekadašnje rimske vile, što pokazuje da je ta mala uvala, zaštićena četirima otočićima, bila naseljavana još i u antičko vrijeme. Vjerojatno je služila kao usputna lučica brodovima, koji su išli u smjeru Korčule jer je i danas Korčuli to najbliža Mljetska luka. Usprkos antičkoj naseobini, za razliku od susjednog naselja Polače, temelje današnjem naselju nisu dali Rimljani, već ribari iz Goveđara, koji su u Pomeni napravili malene magazine u koje su pohranjivali svoj ribarski alat i mreže. Prvi stalni stanovnici dolaze iz Goveđara, osnivaju ribarsku zadrugu u mjestu, ali je svoj najveći razvoj Pomena doživjela izgradnjom hotela. Zbog hotela, u mjestu se grade nove kuće te Pomena danas, zbog blizine Velikog i Malog jezera, turistički najjače mljetsko naselje.

Stanovništvo

[uredi | uredi kod]

Prema popisu stanovnika iz 2001. godine, Pomena danas ima 37 stanovnika[1].

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[2]

Gospodarstvo

[uredi | uredi kod]

Naselje nastaje kao ribarska luka te je svoje gospodarstvo u početku baziralo na ribolovu, ali i na poljoprivredi jer se u neposrednoj blizina mjesta nalazi nekoliko vrlo plodnih polja. Izgradnjom hotela, Pomena se turistički vrlo razvija te danas svoje gospodarstvo temelji upravo na turizmu. Do sredine devedesetih godina 20. stoljeća, u Pomeni je djelovao i autokamp Sikjerica, koji je bio vrlo uspješno poslovao, ali je zatvoren zbog potencijalne opasnosti od šumskih požara jer se nalazio u nacionalnom parku. Iako je turistička luka, Pomena nije brodskom linijom ni na koji način povezana s Dubrovnikom, ali u ljetnim mjesecima u naselje pristalju hidrokrilci iz smjera Dubrovnika, Korčule i Splita.

Izvori

[uredi | uredi kod]
  • Dabelić, I. (2004.) Mljet - zeleni otok, Vjesnik: Zagreb
  • Radovinović, R. (1999.) Hrvatski Jadran, Naprijed: Zagreb
  • Zbornik otoka Mljeta (1989.), Dubrovački muzej - Odjel socijalističke revolucije: Dubrovnik