Solarne elektrane u Bosni i Hercegovini

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Solarne elektrane u Bosni i Hercegovini pripadaju grupi elektrana sa održivim izvorima za proizvodnju električne energije. Koriste sunčevu energiju kroz implementaciju solarnih panela. Solarna energija predstavlja održiv, ekološki prihvatljiv, čist, bez zagađenja i dugotrajan obnovljivi izvor energije. Evropa ima svoju usvojenu strategiju, po kojoj 2050. godine neće biti proizvodnje CO2 iz energetskih objekata[1]

Od svih obnovljivih izvora energije, solarna energija predstavlja jednu od najboljih opcija jer ima brojne prednosti kao što su najmanji negativan utjecaj na okoliš (nema zvuka, nema emisije zagađujućih tvari u atmosferu), isplativost, pouzdanost i održivost. Pogodna je za velike i male energetske potrebe. Jedna od najboljih opcija za korištenje solarne energije je fotonaponska (PV) tehnologija jer je najčistija i neograničena energija koju proizvode solarni energetski sistemi.

Trenutno, u drugoj deceniji XXI. vijeka, u BiH se proizvodi više od polovine (60%) električne energije iz ugljena, hidroelektrane daju 35%, a vjetroelektrane samo 2%. Razlog za nedovoljnu iskorištenost je u visokom početnom trošku ulaganja u solarne izvore energije, te nedostatku pravne regulative zbog činjenice da Bosna i Hercegovina nije članica Evropske unije. Zemlja je do sada primijenila tek polovinu regulatornih promjena pri usklađivanju regulative iz područja OIE s evropskim.[2]

Bosna i Hercegovina, zbog svoje klime, ima snažan potencijal za solarnu energiju sa oko 2.000 h godišnje sunčeve svjetlosti, a regije u južnom dijelu zemlje (Hercegovina) imaju oko 2.400 h godišnje sunčeve svjetlosti i količinom zračenja od 1.500 kWh/m2 godišnje. Fotonaponski energetski potencijal BiH iznosi 70. 5 × 106 GWh ozračene energije godišnje.[2] Za primjenu fotonaponske (PV-a) tehnologije od velike je važnosti da je kontinuirana sunčeva svjetlost dostupna tokom cijele godine od 9 do 15 sati, zbog 80% energije zračenja od sunca koju Zemlja u tom periodu prima. BiH ima oko 30% veći godišnji kapacitet sunčevog zračenja od nekih zemalja u srednjoj i sjevernoj Evropi (Njemačka, Švedska, Poljska).

Uredba za korištenje obnovljivih izvora energije donesena je sredinom 2010. godine kojim je federalna vlada ovlastila javna preduzeća Elektroprivredu BiH u Sarajevu i Elektroprivredu HZ HB u Mostaru da potpisuju ugovore sa vlasnicima solara o garantovanom otkupu struje na 12 godina.

Elektrane[uredi | uredi kod]

U Bosni i Hercegovini je 2012. godine izgrađena prva solarnu elektranu (SPP) na lokalitetu Kalesija, snage 120 kW. Paneli su raspoređeni na 1.200 m2. Pretvorena solarna energija se šalje u Elektroprivredu BiH. Godišnja proizvodnja iznosi 150.000 kWh električne energije. Još jedna SPP je u Goraždu, sa planiranom godišnjom proizvodnjom 200 MWh, za potrebe 100 domaćinstava u ruralnim područjima. Ova SPP je posebno zbog svoje jedinstvene konstrukcije i prilagodljiva je različitim godišnjim dobima.

Najveća solarna elektrana u Sarajevu, snage 1,3 megavata, nalazi se na krovu tržnog centra Bingo u ulici Džemala Bijedića. Projekt izgradnje radila je firma Firma EMT Solar sa sjedištem u Sarajevu.[3]

Tokom 2022. godine instalirano je skromnih 107 MW solarnih kapaciteta, prema posljednjim objavljenim podacima Međunarodne asocijacije za obnovljivu energiju (IRENA).

Osim navedenih elektrane, BiH ima inicijativu za dodatnih 180 elektrana od kojih će 152 biti u Federaciji BiH i 28 u Republici Srpskoj.[4]

Solarna elektrana Bileća[uredi | uredi kod]

Nalazi se na lokaciji Zarječje na provršini od 133 hektara. Udaljena je dva kilometra od obale Bilećkog jezera i jedan kilometar od magistralnog puta Trebinje-Bileća. U vlasništvu je kompanije Energy Financing Team (EFT) Vuka Hamovića kao koncesija od Vlade RS, na period od 50 godina, počevši od 2020. god. Solarna elektrana Bileća je prva elektrana od koje opština Bileća ima priliv novčanih sredstava.[5]

Maksimalne instalisane snage iznosi 60 MWp, te procijenjene godišnje proizvodnje od 84 gigavat-sata. Ima 113.184 panela povezanih u 4.192 grupe montiranih na 1.048 trakera.

Solarna elektrana kod Sanskog Mosta[uredi | uredi kod]

Na području sela Kruhari, nedaleko od Sanskog Mosta, puštena je u maju 2024. prva solarna elektrana na ovim prostorima. Radi se o dvije solarne elektrane, snage od po jedan megavat. Kompletan energetski projekat u budućnosti trebao bi biti zaokružen na ukupno 25 megavata. Investitor ovoga projekta je preduzeće Energo Cat iz ovoga grada.[6]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. „Gorana Matuh, Amela Gurduh: Energetika u Bosni i Hercegovini”. Prirodno-matematički Fakultet u SarajevuOdsjek za Geografju Smjer: Turizam i Zaštita Životne Sredine, 2008. Pristupljeno 12. 02. 2024. (en)
  2. 2,0 2,1 Bosna i Hercegovina ima ogromne neiskorištene potencijale za sunčane elektrane - Pristupljeno 21.2.2024.
  3. Na krovu Bingo City Centra postavljena najveća solarna elektrana u Sarajevu, 2022 - Pristupljeno 2024.
  4. „Izgledi potencijala i razvoja obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini”. Renewable and Sustainable Energy Reviews Volume 189, Part A, January 2024, 113929jovansrdjanmarko.wordpress.com, 2008. Pristupljeno 12. 02. 2024. (en)
  5. „Završena izgradnja višemillionske solarne elektrane Bileća”. energetika.ba, 2024.. Pristupljeno 12. 05. 2024. 
  6. „U Kruharima puštena solarna elektrana u upotrebu”. Informacije CAPITAL, 2024.. Pristupljeno 20. 05. 2024.