Sremska oblast
Sremska oblast | |||||||
| |||||||
Geografija | |||||||
Kontinent | Evropa | ||||||
Zemlja | Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca | ||||||
Prestonica | Vukovar | ||||||
Društvo | |||||||
Zvanični jezici | srpsko-hrvatsko-slovenački | ||||||
Valuta | Jugoslovenski dinar | ||||||
Vladavina | |||||||
Osnivanje | 1922. | ||||||
Prestanak | 1929. | ||||||
Status | Bivša oblast | ||||||
Događaji | |||||||
Prethodnici i naslednici | |||||||
Prethodile su: | Nasledile su: | ||||||
Portal:Istorija |
Sremska oblast je bila administrativna jedinica Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Postojala je od 1922. do 1929. godine. Administrativni centar oblasti je bio Vukovar.
Istorija[uredi | uredi kod]
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je osnovana 1918, i prvobitno je bila podeljena na pokrajine, koje su se delile na okruge i županije. Godine 1922, umesto dotadašnjih, započeto je formiranje novih administrativnih jedinica i zemlja je podeljena na 33 oblasti. Pre 1922, teritorija Sremske oblasti je bila organizovana kao Sremska županija. Godine 1929, 33 oblasti su zamenjene sa 9 banovina, a područje Sremske oblasti je podeljeno između Dunavske banovine, Drinske banovine i Uprave grada Beograda.
Geografija[uredi | uredi kod]
Sremsku oblast činilo je područje Srema. Ova oblast se graničila sa Beogradskom oblašću na istoku, Bačkom oblašću na severu, Osiječkom oblašću na zapadu, Vrbaskom oblašću na jugozapadu, kao i sa Tuzlanskom, Podrinjskom i Valjevskom oblašću na jugu.
Demografija[uredi | uredi kod]
Prema popisu stanovništva iz 1921. godine, svi srezovi i gradovi ove oblasti su imali većinsko stanovništvo koje je govorilo srpski ili hrvatski. U smislu, veroispovesti, 7 istočnih i centralnih srezova (Ilok, Irig, Ruma, Mitrovica, Stara Pazova, Šid, Zemun) su imali većinsko pravoslavno stanovništvo, dok su 3 zapadna sreza (Vukovar, Vinkovci, Županja) imali većinsko katoličko stanovništvo.
Administrativna podela[uredi | uredi kod]
Oblast su činili sledeći srezovi:
Pored ovih srezova, nekoliko gradova u oblasti je imalo poseban status:
Veći gradovi[uredi | uredi kod]
Veći gradovi u sastavu oblasti bili su:
Zemun, Inđija, Ruma i Mitrovica se danas nalaze u sastavu Srbije, dok se Vinkovci i Vukovar nalaze u sastavu Hrvatske.
Literatura[uredi | uredi kod]
- Istorijski atlas, Geokarta, Beograd, 1999.
- Istorijski atlas, Intersistem kartografija, Beograd, 2010.
Vidi još[uredi | uredi kod]
Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]
- Mapa oblasti
- Mapa oblasti Arhivirano 2014-07-14 na Wayback Machine-u
- Mapa oblasti Arhivirano 2017-04-09 na Wayback Machine-u