167. pne.

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Vjekovi: 3. vijek pne. - 2. vijek pne. - 1. vijek pne.
Decenije: 190-e pne.  180-e pne.  170-e pne. - 160-e pne. - 150-e pne.  140-e pne.  130-e pne. 

Godine: 170. pne. 169. pne. 168. pne. - 167. pne. - 166. pne. 165 pne. 164 pne.


Godina 167. pne. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U rimskoj državi bila je poznata kao Godina konzulstva Peta i Pena (ili, rjeđe, godina 587. Ab urbe condita). Oznaka 167. pne. za ovu godinu se koristila od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala glavna metoda u zapadnoj Evropi sa označavanje godina.

Makabejci, slika Wojciecha Stattlera iz 1842.
167. pne. po kalendarima
Gregorijanski 167. pne.
Olimpijada 153:1.–153:2.
Ab urbe condita 587.
Seleukidski 145–146.
Islamski 812–811. BH
Hebrejski 3594–3595.
Bizantski 5342–5343.
Koptski -450–-449.
Iranski -788–-787. BP
Hindu kalendari
Vikram Samvat -110–-109.
Shaka Samvat 89–90.
Kali Yuga 2935–2936.
Kineski 2470–2471.
Holocenski kalendar 9834.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Događaji[uredi | uredi kod]

  • Nakon što je završio šesti sirijski rat, seleukidski vladar Antioh IV Epifan se s vojskom vraća iz Egipta kroz Judeju. Smatrajući kako se Judeja protiv njega pobunila, naređuje vojnicima da bez milosti ubijaju svakoga koga sretnu. U tri dana u Jeruzalemu je ubijeno 40.000 ljudi, a isti broj prodan u roblje.[1]
  • Pregledavajući zaplijenjene makedonske arhive, Rimljani otkrivaju brojna pisma i druge kompromitirajuće dokumente koji ukazuju da su vodeći političari Ahajskog saveza šurovali s Makedoncima. Zbog toga je naređeno da se brojni Antička Grčka|grčki političari deportiraju u Rim.
  • Matatija, židovski svećenik iz mjesta Modi'in u Judeji, odbija poslušati ukaz kralja Antioha IV prema kome su Židovi morali prinositi žrtve grčkom bogu Zeusu. Matatija ubija seleukidskog funkcionara koji je pokušao izvršiti ukaz te zajedno s pet sinova bježi u brda tako započevši makabejski ustanak.
  • Rimski vojskovođa Lucije Emilije Paul se nakon pobjede u Trećem makedonskom ratu vraća u Italiju kada od Senata dobije naređenje da izvrši odmazdu nad Epirom koji je bio formalni saveznik Makedonaca. Iako Epiroti nisu sudjelovali u borbama protiv Rimljanima, 70 njihovih gradova je potpuno uništeno, a najmanje 100.000 građana prodano u roblje. Epir prestaje postojati kao suverena država, a njegovo područje se od demografskih gubitaka uzrokovanih rimskom kaznenom ekspedicijom neće oporaviti sljedećih nekoliko vijekova.
  • Parti prodiru u Centralnu Aziju i zauzimaju Herat, strateški važan grad na budućem Putu svile. Gubitak tog grada predstavlja veliki udarac za dotada moćno Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo.
  • Lucije Emilije Paul se vraća u Italiju vodeći sa sobom zarobljenog makedonskog kralja Perzeja, veliki broj njegovih podanika i ratni plijen dotada nezabilježen u rimskoj vojnoj historiji. Količina plijena je takva da rimske vlasti odlučuju svoje građane sljedećih godinu dana osloboditi svih poreznih davanja. Paul od strane Senata dobiva nadimak "Makedonac".

Rođenja[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. 2 Makabejci 5:11–14.