Bovisova skala
Bovis je termin koji se koristi u radiesteziji za opisivanje navodne snage ili životne energije. To je jedinica za spiritualnu vibraciju u eteričnom telu bića i objekata koja se meri viskom. Ovaj termin nije naučno prihvaćen, već ima pseudonaučni karakter.
Istorija[uredi | uredi kod]
Bovis potiče od prezimena francuskog radiesteziste i inovatora Andrea Bovisa, koji je razlikovao najraznovrsnija zemaljska i kosmiča zračenja i pri tome je koristio različita pomagala. Andre Bovis je uspostavio skalu, a merna jedinica se zove Angsrem.
Merenje[uredi | uredi kod]
Osoba koja vrši merenje koristi visak. Merenje se sastoji u tome što se postavi biometar i koncentriše se na osobu, mesto ili objekat koji se želi izmeriti. Zatim se postavi pitanje koliko ima energije ova osoba, mesto ili objekat.
Vrednosti[uredi | uredi kod]
Po stanovištu radiestezije, Bovis skala je u rasponu od 0 do beskonačno. Navodno je za ljude 6500 početak ili nula. Najoptimalnija životna energija u bovisima je 8.000 - 10.000 bovisa, ispod 6500 bovisa upućuje na neki poremećaj ili oboljenje. Zemlja navodno sama stvara energiju koja je u rasponu 7.000 - 18.000 bovisa. Voda kao nosilac života u rekama, okeanima, jezerima je ispod 4.700 bovisa, dok voda iz česme ima 2.500 bovisa.
Vidi još[uredi | uredi kod]
Literatura[uredi | uredi kod]
- Blanche Merz,Hauts-Lieux Cosmo-Télluriques (1983)
- Blanche Merz, Points of Cosmic Energy, The C.W. Daniel Company Ltd (1987), ISBN 0-85207-194-9.
- Simoneton, André: Radiations des aliments, ondes humaines et santé, Paris (1971)
- Simoneton, André: Radiovitalité des aliments - hypothèses sur la vie et la santé (1949)