Moderna filozofija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uvod[uredi | uredi kod]
Sa Hegelovom filozofijom se završava kontinuitet novovjekovne filozofije i od tada govorimo o savremenoj filozofiji. Pod pojmom "savremeno" misli se na ono što odgovara biti vremena u kome živimo, a ne samo ono što je novo, što nastaje baš sada.
Bitne karakteristike savremene filozofije:
- Započinje odnosom prema Hegelovoj filozofiji
- Ima veliki broj pravaca
- Nema jedinstvenog filozofskog sistema
- Okreće se ka čovjeku i njegovim egzistencijalnim problemima
Podjela[uredi | uredi kod]
Filozofija 19. Vijeka[uredi | uredi kod]
Marksistička filozofija[uredi | uredi kod]
Iracionalizam[uredi | uredi kod]
Pozitivizam[uredi | uredi kod]
Pragmatizam[uredi | uredi kod]
Filozofija 20. Vijeka[uredi | uredi kod]
Fenomenologija i Egzistencijalizam[uredi | uredi kod]
Postmodernizam[uredi | uredi kod]
Analitička filozofija[uredi | uredi kod]
- Friedrich Ludwig Gottlob Frege
- Bertrand Russell
- Ludwig Wittgenstein
- Rudolf Carnap
- Willard Van Orman Quine
- Carl Popper
- Saul Kripke
- Thomas Nagel
- Alfred North Whitehead
Frankfurtska škola[uredi | uredi kod]
Razni filozofi[uredi | uredi kod]
- Ralph Emerson (američki transcendentalist)
- Ernst Bloch
- Albert Schweitzer
- Bernard-Henri Lévy
- Muhamed Filipović
- Fernando Savater
- George Boole
- Hrvoje Jurić
- Tomáš Masaryk
- Charles Babbage
- Noam Chomsky
- Benedetto Croce