Mosor
Ovo je glavno značenje pojma Mosor. Za druga značenja, v. Mosor (razvrstavanje). |
Mosor je planina u Dalmaciji. Proteže se uz more, na potezu od Splita do Omiša.
Etimologija[uredi | uredi kod]
Podrijetlo naziva Mosor ima nekoliko tumačenja:
- od fra. mons d'or = zlatna planina;
- od ilirskih riječi mol = brdo i sor = izvor;
- od lat. naziva Massarum.
Vrhovi[uredi | uredi kod]
Najviši vrh je Veliki Kabal (1339 m), a jedan od posjećenijih vrhova je Vickov stup (1325 m). Na vrhu Sveti Jure (1319 m) nalazi se istoimena rimokatolička kapelica.
Klima[uredi | uredi kod]
S obzirom na visinu od preko 1000 m Mosor ima planinsku klimu.[1]
Flora[uredi | uredi kod]
Biljni svijet Mosora dijeli se u nekoliko pojaseva. Na podnožju nalazimo mediteranske kulture i zimzelenu vegetaciju (zelenika, trslja, žuka, mirta, smrika, businj). Do visine 1000 m prostire se pojas bijeli graba, u kojem rastu i hrast medunac, crni jasen, maklen, rašeljka, smrdljika i drijen. Najviši je pojas bijeloga graba, koji seže do vrhova Mosora, a sadrži i bijeli jasen, tisu, gorski javor, mušmulicu, mokljavi likovac, planinski brijest. Biljni plast je kržljav, a u višim predjelima vide se tek ostaci šuma. Svojim mirisom goletima posebnu čar daju kadulja, smilje i pelin.
Fauna[uredi | uredi kod]
Životinjski svijet na Mosoru je raznolik. Nekoliko neočekivanih pronalazaka je nađeno na Mosoru, kao što su čovječja ribica (Proteus anguinus), koja je pronađena 1979. godine u Đuderinoj jami kod Dugopolja, te endemska mosorska gušterica (Lacerta mosorensis Kolombatović) koja živi na višim predjelima. Brojne su zmije i gušteri kao oštroglava gušterica, pomorska gušterica, obični zelembać, zidna tarantela, smeđi blavor, pepeljasti poskok, šarulja, ljuta crnokapica, obični modraš, pjegava crvenkapica, šara poljarica i bjelouška. Od relativno malog broja vodozemaca tu se mogu naći siva gubavica (Bombina variegata) te pjegavi daždevnjak,samo i uvijek blizu vode.[1] Od glodavaca tu se može naći: miš stjenar, šumski miš, puh i smeđasta rovka.[1] Od divljači na Mosoru žive zec, jazavac, tvor, lisica, lasica, kuna, vuk, divlja svinja, muflon i divokoza. Brojne su i ptičje vrste kao što su jarebica kamenjarka, fazan, galica čolica, gavran, sovoljuga buljina, sokol, jastreb, orao zmijar.
Hidrografija[uredi | uredi kod]
Mosor oskudjeva vodom što se pripisuje njegovoj vapnenačkoj građi. Na Mosoru postoje sljedeći izvori:
- Živica
- Sedernik
- Ljuvač
- Studenac
- Trpošnjik
Špilje i jame na Mosoru[uredi | uredi kod]
Na Mosoru i u njegovom podnožju nalaze se mnogobrojne špije i jame:
- špilja Vranjača
- špilja Malo razdolje
- Miličevića špilja
- jama Snižnica
- jama Ledenica
- jama Javorska 1
- jama Javorska 2
- Strmička jama 1
- Strmička jama 2
- Gajina jama
- Đuderina jama
Folklor[uredi | uredi kod]
Nekada je postojalo vjerovanje da na planini postoji "zlatna jama" sa zakopanim blagom cara Dioklecijana.[2]
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Planinarski zemljovid, ISBN 953-95248-0-6
- ↑ "Politika", 4. dec. 1936
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- Mosor - www.plsavez.hr
- Žrnovnica on-line Arhivirano 2013-11-12 na Wayback Machine-u