Nikola Karanović
Nikola Karanović | |
---|---|
Datum rođenja | 14. decembar 1914. |
Mesto rođenja | Prkosi, kod B. Petrovca Austrougarska |
Datum smrti | 22. novembar 1991 |
Mesto smrti | Split SFRJ |
Profesija | Vojno lice |
Član KPJ od | 1941. |
Učešće u ratovima | Narodnooslobodilačka borba |
U toku NOB-a | komandant Treća krajiška brigada Peti bosanski korpus |
Služba | NOV i PO Jugoslavije JNA |
Čin | general-pukovnik |
Narodni heroj od | 20. decembar 1951. |
Nikola Karanović (Prkosi, kod B. Petrovca, 14. decembra 1914 — Split, narodni heroj Jugoslavije, komandant Treće krajiške brigade i Petog bosanskog korpusa.
Biografija[uredi | uredi kod]
Rođen je 14. decembra 1914. godine u selu Prkosi kod Bosanskog Petrovca, u zemljoradničkoj porodici. Osnovnu školu završio je u Kulen Vakufu, 1927. godine. Do 1929. bavio se zemljoradnjom, a potom je otišao u Podoficirsku školu, koju je završio 1931. godine. Od tada je bio podoficir u jugoslovenskoj kraljevskoj vojsci. Aprilski rat ga je zatekao u Sloveniji, na dužnosti komandira voda mitraljeske čete. Nakon poraza jugoslovenske vojske, vratio se u rodni kraj.
U prvim danima oružanog ustanka 1941, postao je komandant odreda Čovka. Decembra 1941. godine, primljen u Komunističku partiju Jugoslavije. Septembra 1941. godine postavljen je za zamenika komandanta Bosanskopetrovačkog bataljona. U aprilu 1942. godine, postao je komandant Petog krajiškog odreda, a avgusta 1942. godine prvi komandant Treće krajiške proleterske brigade, koju je vodio do avgusta 1943. godine, kada je otišao na dužnost komandanta Desete krajiške divizije. Januara 1944. godine, stupio je na dužnost zamenika komandanta Petog bosanskog korpusa, a krajem godine postao je komandant istog korpusa.
Kao komandant Bosanskopetrovačkog bataljona, u januaru 1942., u Medenom Polju, zajedno sa svojim borcima pobedio je nadmoćnije italijanske snage. U jurišu boraca bio je ranjen rafalom puškomitraljeza. Iako pogođen s nekoliko metaka, brzo se oporavio i vratio u borbeni stroj.
Kao komandant Treće krajiške brigade učestvovao je u mnogim borbama u toku Četvrte i Pete neprijateljske ofanzive. Brigada je dobila pohvalu od Vrhovnog komandanta, Josipa Broza Tita, za odbranu ranjenika u bici na Neretvi. Prenj, Drina, Ifsar, Sutjeska, Ilijaš i mnoga druga mesta, poprišta su teških borbi koje je brigada vodila u toku svih ofanziva.
Posle rata bio je komandant divizije, korpusa i armije i na drugim visokim dužnostima. Završio je Višu vojnu akademiju. Bio je general-pukovnik u rezervi.
Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i mnogih jugoslovenskih i stranih odlikovanja, među kojima je poljski Grinvaldov krst drugog reda. Ordenom narodnog heroja odlikovan je 20. decembra 1951. godine.
Literatura[uredi | uredi kod]
- „Narodni heroji Jugoslavije”. Beograd: Mladost. 1975.