Bubanj (Niš)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostale upotrebe, v. Bubanj (razvrstavanje).
Bubanj
Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Nišavski
Grad Niš
Gradska opština Palilula (Niš)
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 516
Geografija
Koordinate 43°18′20″N 21°52′21″E / 43.305556°N 21.8725°E / 43.305556; 21.8725
Nadmorska visina 184 m
Bubanj na mapi Srbije
Bubanj
Bubanj
Bubanj (Srbije)
Ostali podaci
Pozivni broj 018
Registarska oznaka NI


Koordinate: 43° 18′ 20" SGŠ, 21° 52′ 21" IGD
Bubanj, ili kako se često naziva Bubanj Selo (jer se gradska četvrt grada Niša naziva Bubanj), je naseljeno mesto u gradskoj opštini Palilula na području grada Niša u Nišavskom okrugu. Nalazi se u aluvijalnom prostoru Južne Morave, udaljeno 5,5 km jugozapadno od centra Niša. Prema popisu iz 2002. bilo je 516 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 441 stanovnika).

Istorija[uredi | uredi kod]

Iako doskora seoce, Bubanj se u 15. veku pominje u obliku dva odvojena napredna sela: Gornji Bubanj i Donji Bubanj. Prvi je u popisu 1498. godine iskazan sa 109 kuća i sa prihodom od 11.131 akče, a drugi sa 37 kuća, 5 rajinskih vodenica koje rade cele godine i sa prihodom od 4.389 akči. Sudeći prema ovim podacima, Gornji Bubanj je jedno od najvećih sela u niškoj okolini u 15. veku. Ako je njegova pozicija odgovarala sadašnjoj poziciji sela, čini se da je pozicija Donjeg Bubnja sa 5 vodenica bila u ataru današnjeg Novog Sela (Naselje 9. maj), u potesu zvanom Bubanj. Prema turskom popisu nahije Niš iz 1516. godine, mesto je bilo jedno od 111 sela nahije i nosilo je naziv Gornji Bubanj, a imalo je 81 kuća, 15 udovička domaćinstva, 13 samačka domaćinstva.[1].

Pred oslobođenje od Turaka današnjim selom Bubanj gospodario je Mustafa Emir, aga iz Niša. U selu je imao kulu i držao harem. Po isterivanju Turaka postepeno gubi naturalne karakteristike, orijentišući se ka tržišnoj i prigradskoj poljoprivredi. Godine 1878. Bubanj je selo sa 15 domaćinstava i 100 stanovnika, a 1930. godine ima 38 domaćinstava i 302 stanovnika. Razvoj posle 1945. godine izazvao je, s jedne strane, iseljavanje stanovništva u Niš, dok je blizina grada, s druge strane, privukla doseljavanje pridošlica iz drugih sela. Broj stanovnika ispoljio je, na toj osnovi, tendenciju blagog porasta, dok se broj domaćinstava udvostručio. U ovome se ogleda tendencija odumiranja proširene porodice i njeno svođenje na malu porodicu (domaćinstvo), s malim brojem članova.

Demografija[uredi | uredi kod]

U naselju Bubanj živi 403 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 38,6 godina (38,4 kod muškaraca i 38,9 kod žena). U naselju ima 138 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,74.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 402 [2]
1953. 410
1961. 442
1971. 402
1981. 434
1991. 441 435
2002. 535 516
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
483 93.60%
Romi
  
17 3.29%
Crnogorci
  
7 1.35%
Hrvati
  
1 0.19%
nepoznato
  
7 1.35%


Reference[uredi | uredi kod]

  1. „Istorijski arhiv Niš: „DETALjNI POPIS NAHIJE NIŠ IZ 1516. GODINE“”. Arhivirano iz originala na datum 2012-03-15. Pristupljeno 2014-08-24. 
  2. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  3. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Enciklopedija Niša: Priroda, prostor, stanovništvo; izdanje Gradina - Niš, 1995.g. pp. 13.

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]