Popovac (Niš)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostale upotrebe, v. Popovac (razvrstavanje).
Popovac
Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Nišavski
Grad Niš
Gradska opština Crveni Krst
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 2588
Geografija
Koordinate 43°19′34″N 21°49′23″E / 43.326°N 21.823166°E / 43.326; 21.823166
Nadmorska visina 183 m
Popovac na mapi Srbije
Popovac
Popovac
Popovac (Srbije)
Ostali podaci
Poštanski kod 18260
Pozivni broj 018
Registarska oznaka NI


Koordinate: 43° 19′ 34" SGŠ, 21° 49′ 23" IGD
Popovac je naseljeno mesto u gradskoj opštini Crveni Krst na području grada Niša u Nišavskom okrugu. Nalazi se na desnoj aluvijalnoj terasi Nišave, na oko 6 km zapadno od centra Niša. Prema popisu iz 2002. bilo je 2588 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 2517 stanovnika).

Istorija[uredi | uredi kod]

Preistorijski nalazi (neolitsko - bronzanog doba) na rubu terase stare rečne obale na potesima Nad Ciganski Ključ i Selište pokazuju da Popovac spada u veoma stara sela. Egzistira i u srednjovekovnom slovenskom periodu. Turski popis 1444/46. godine ga zatiče kao spahiluk (timar) čakirdžibaše Umura sa 11 domova, 1 udovicom i sa dažbinama u iznosu 1.325 akči. Pominje se i u popisu 1498. godine kao spahiluk (zeamet) Ibrahim-bega iz Niša s 30 domova, 17 neoženjenih, 5 udovičkih domova i sa davanjima u iznosu 4.644 akče. Prema turskom popisu nahije Niš iz 1516. godine, mesto je bilo jedno od 111 sela nahije i nosilo je isti naziv kao danas, a imalo je 20 kuća, 1 udovičko domaćinstvo, 4 samačka domaćinstva.[1] Kod starinačkog stanovništva u Popovcu živi mišljenje da se u selu „u tursko vreme“ zaselila jača struja doseljenika iz gornjeg Ponišavlja, po kojima neki rodovi i danas nose naziv „Piroćanci“.

Oslobođenje 1878. godine zateklo je Popovac kao prilično razvijeno selo sa oko 70 kuća. Položaj i plodnoj ravnici, u blizini Niša, pružao je uslove za razvoj napredne i tržišno orijntisane poljoprivrede, ali blizina grada podstakla je istovremeno i proces transformacije na nepoljoprivredna zanimanja, kao i na pojavu doseljavanja. Ova druga tendencija osetila se već u periodu između dva svetska rata, da bi intenzivan oblik dobila posle Drugog svetskog rata. Porastu nepoljoprivrednih zanimanja i jačanju dnevne migracije kako prema Nišu tako i prema Popovcu, doprinelo je formiranje ranžirne stanice u selu. Vezni krak železničke pruge sever - jug preko Popovca izgradili su Austro-Nemci 1917. godine, a železničku stanicu s tri koloseka Nemci 1942. godine. Tokom 1965. do 1975. godine izgrađena je velika ranžirna stanica za formiranje i dezinfekciju vozova s 39 koloseka. Od 17 železničkih službenika 1946. godine ovaj broj se u 1972. godini popeo na 222. Istovremeno su se u sektoru železničke stanice i duž železničke pruge, gde je 1965. godine bilo 5 kuća, razvila nova veća naselja „Železnička kolonija“ i „Donja pruga“ s oko stotinu kuća (1979).

Pored značajne prestrukturalizacije autohtonog stanovništva u pravcu nepoljoprivrednih zanimanja, odvijao se paralelno dotok i zaseljavanje stanovništva (fabrički radnici, železničari, aerodromski radnici, zidari) iz drugih krajeva. Godine 1971. u Popovcu je živelo 41 poljoprivredno, 69 mešovitih i 409 nepoljoprivrednih domaćinstava.

Demografija[uredi | uredi kod]

Krajem 19. veka (1895) Popovac je selo sa 82 domaćinstva i 584 stanovnika, a godine 1930. u njemu je živelo 150 domaćinstava i 1.340 stanovnika.

U naselju Popovac živi 2061 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,7 godina (38,9 kod muškaraca i 40,5 kod žena). U naselju ima 827 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,13.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 1508 [2]
1953. 1638
1961. 1839
1971. 2064
1981. 2362
1991. 2517 2489
2002. 2672 2588
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
2435 94.08%
Romi
  
103 3.97%
Crnogorci
  
4 0.15%
Makedonci
  
4 0.15%
Bugari
  
2 0.07%
Hrvati
  
1 0.03%
Ukrajinci
  
1 0.03%
Muslimani
  
1 0.03%
nepoznato
  
9 0.34%


Saobraćaj[uredi | uredi kod]

Do naselja se može doći prigradskom autobuskom linijom PAS Niš—Popovac (linija br. 27lb). Kroz naselje prolazi železnička pruga Niš—Popovac, kojoj pripada železnička stanica u naselju.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Istorijski arhiv Niš: „DETALjNI POPIS NAHIJE NIŠ IZ 1516. GODINE“ Arhivirano 2012-03-15 na Wayback Machine-u, Pristupljeno 23. 4. 2013.
  2. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  3. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Enciklopedija Niša: Priroda, prostor, stanovništvo; izdanje Gradina - Niš, 1995.g. pp. 176.

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]