Gabrovac

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Gabrovac
Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Nišavski
Grad Niš
Gradska opština Palilula (Niš)
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 1189
Geografija
Koordinate 43°16′28″N 21°55′25″E / 43.2745°N 21.9235°E / 43.2745; 21.9235
Nadmorska visina 335 m
Gabrovac na mapi Srbije
Gabrovac
Gabrovac
Gabrovac (Srbije)
Ostali podaci
Pozivni broj 018
Registarska oznaka NI


Koordinate: 43° 16′ 28" SGŠ, 21° 55′ 25" IGD
Gabrovac je naseljeno mesto u gradskoj opštini Palilula na području grada Niša u Nišavskom okrugu. Nalazi se u dolinskom prostoru Gabrovačke reke, u južnom delu Niša, udaljeno 6 km od centra grada. Godine 1878. selo je imalo 33 domaćinstva i 222 stanovnika (prosečno 6,7 po domaćinstvu) a 1930. godine 124 domaćinstva i 765 stanovnika. Prema popisu iz 2002. bilo je 1189 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 1167 stanovnika).

U samom centru je ušće dva potoka, Vukmanovske i Berbatovske reke koji čine Gabrovačku reku - pritoku Nišave. Gabrovac je poznat po jednom od najstarijih manastira u Nišavskom regionu. Radi se o manastiru Svete Trojice koji je sagrađen u 13. veku i jedan je od najlepših u okolini Niša. U okolini Gabrovca nalaze se takozvani rimski i turski šanac. Obe lokacije sada koriste pripadnici Vojske Srbije.

Istorija[uredi | uredi kod]

Preistorijski i antički nalazi, a zatim tragovi starohrišćanske crkve na lokalitetu Manastira Svete Trojice, ukazuju na davnu istorijsku naseljenost ovog prostora. Da je Gabrovac još u srednjem veku formirano selo pokazuju najraniji turski izvori, jer ga je popis iz 1498. godine zatekao sa 84 kuće (6 samačkih, 8 udovičkih) i 3 vodenice koje melju pola godine, i sa prihodom sela od 10.350 akči. Prema turskom popisu nahije Niš iz 1516. godine, mesto je bilo jedno od 111 sela nahije i nosilo je isti naziv kao danas, a imalo je 10 kuća, 3 udovička domaćinstva, 3 samačka domaćinstva [1]. Uoči oslobođenja od Turaka selo je bilo pod gospodarlukom Jusuf-bega iz Niša.

Život[uredi | uredi kod]

U periodu Srbije i međuratne Jugoslavije selo postepeno gubi naturalne karakteristike orijentišući se ka tržišnoj i prigradskoj poljoprivredi. Posle 1945. godine razvoj sela ispoljio je dvojake osobine: tendenciju iseljavanja autohtonog stanovništva bliže Nišu ili u Niš i privlačnost za useljavanje stanovništva drugih sela. U tom procesu postepeno gubi tradicionalne poljoprivredne karakteristike i od 1950/55. godine najpre se transformisao u prigradsko mešovito naselje, a od 1970/75. godine u radničko-seljačku periferijsku mesnu zajednicu.

U strukturi domaćinstava, prema izvoru prihoda, bilo je 1971. godine 45 poljoprivrednih, 86 mešovitih i 150 nepoljoprivrednih domaćinstava. Šireći se duž puta u dolini Gabrovačke reke, kao i parcelacijom i naseljavanjem meštana i pridošlica na lokacijama pored puta, došlo je tokom 1970-1980. godine do fizičkog spoja i srastanja Niša sa Gabrovcem. Osim toga, nastupio je posle 1970/75. godine i interes Nišlija za otkupom zemljišta radi rekreacije i odmora. Tako je tokom osme decenije 20. veka u dolinskom prostoru do manastira Svete Trojice i iznad njega izrasla jedna od niških vikend zona.

Demografija[uredi | uredi kod]

U naselju Gabrovac živi 995 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 42,6 godina (41,9 kod muškaraca i 43,3 kod žena). U naselju ima 387 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,07.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 1165 [2]
1953. 1267
1961. 1282
1971. 1114
1981. 1168
1991. 1167 1162
2002. 1220 1189
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
1130 95.03%
Romi
  
23 1.93%
Crnogorci
  
1 0.08%
Hrvati
  
1 0.08%
Nemci
  
1 0.08%
nepoznato
  
33 2.77%


Reference[uredi | uredi kod]

  1. „Istorijski arhiv Niš: „DETALjNI POPIS NAHIJE NIŠ IZ 1516. GODINE“”. Arhivirano iz originala na datum 2012-03-15. Pristupljeno 2014-08-24. 
  2. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  3. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Enciklopedija Niša: Priroda, prostor, stanovništvo; izdanje Gradina - Niš, 1995. g. pp. 23.

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]