Malča

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Malča
Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Nišavski
Grad Niš
Gradska opština Pantelej
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 963
Geografija
Koordinate 43°19′35″N 22°01′26″E / 43.326333°N 22.023833°E / 43.326333; 22.023833
Nadmorska visina 388 m
Malča na mapi Srbije
Malča
Malča
Malča (Srbije)
Ostali podaci
Poštanski kod 18207
Pozivni broj 018
Registarska oznaka NI


Koordinate: 43° 19′ 35" SGŠ, 22° 01′ 26" IGD
Malča je naseljeno mesto u gradskoj opštini Pantelej na području grada Niša u Nišavskom okrugu. Nalazi se u istočnom kvadrantu Niške kotline, na oko 12 km istočno od centra Niša. Prema popisu iz 2011. bilo je 963 stanovnika. Gornja Malča i Donja Malča, međusobno spojene, čine jednu celinu sela Malča.

Etimologija[uredi | uredi kod]

Istorijska literatura smatra da imena mesta niškog kraja potiču iz vremena slovenskog doseljavanja na Balkan. Takva ocena bi u celini važila za ime sela Malča, koje se u običnom govoru naziva i Malče. Da li u ovom imenu ima i predslovenskih naznaka ili samo slovenskih elemenata teško je reći, ali obzirom na to da se radi o jednom osnovnom imenu iz koga se mogu izvesti druga značenja u srpskom jeziku, moglo bi se reći da se radi o čisto slovenskom imenu.

Malča kao ime je vrlo retko. Prema Imeniku mesta u Jugoslaviji selo Malča, je jedino mesto s tim imenom u nekadašnjoj SFR Jugoslaviji. Sa sličnim imenima postoji selo Malčište u Makedoniji i potok Malčevica, koji izvire ispod vrha Trema na Suvoj Planini. Ovaj potok i navedeno selo u okolini Skoplja imaju u svom imenu jezički koren Malča.

Prema Vukovom rečniku, a i prema Rečniku srpsko-hrvatskog književnog jezika malča kao reč ne postoji, ali postoje reči:
- malčanin, stanovnik male, mahale;
- malčanka, stanovnica male, mahale;
- i prilog malčice i malčicko, sasvim malo, pomalo.

Ovo ukazuje na mogućnost da je Malča označava "selo maleno". U prilog takvoj mogućnosti je i činjenica da reč "malča" i reči izvedene iz ove osnove nemaju sličnosti sa imenima drugih naroda, koji su na ovom prostoru boravili pre dolaska južnih slovena na ove prostore.

Istorija[uredi | uredi kod]

Praistorija[uredi | uredi kod]

Na području sela su postojala naselja još u neolitskom dobu, sa svoje dve velike kulturne grupe, starčevačkom i vinčanskom. U evidenciji Narodnog muzeja u Nišu registrovana su nalazišta starčevačke kulture na terenu Kovanluka, a naselja obe grupe neolita, na ravnim terenima i blagim padinama pored Nišave, na lokalitetima Radačija i Kovanluka, oba u zoni malčanskog dela. Brojni nalazi: oruđa od kamena i kosti, keramika i statuete od pečene zemlje sa ljudskim i žibotinjskim likovima, to potvđuju.

Na prelazu iz neolita u metalno doba utveđena su takođe nalazišta na lokalitetu Kovanluka, kao iz perioda srednjeg i kasnijeg bronzanog doba. U prelaznom periodu iz bronzano u gvozdeno doba koji je karakterističan po velikim pomeranjima i sukobima plemena, arheološki materijali sa ovog područja nisu brojni.

Stari vek[uredi | uredi kod]

Na području Niša i njegove okoline, uključujući i selo Malča, sudeći na osnovu otvorenih nalazišta, tragovi Rimske civilizacije su još uvek prisutni.

Na teritoriji sela Gornja Malča, može se sa sigurnošću reći, da je postojala neka vrsta rimskog naselja. Na to ukazuju sledeći poznati elementi:
- u zoni Trolišta, koje se nalazi između Malče i Jasenovika, izoravanjem njiva, pronađeni su rimski grobovi, a u njima rimski novac i ženski nakit;
- na istom lokalitetu pronađene su vodovodne instalacije, sa istovetnim olovnim vodovodnim cevima, kao i na nalazištu Medijana kod Niša;
- u samom centru sela Gornja Malča nalazi se česma ozidana tipičnim ciglama-ćerpičima rimske tehnologije;
- nađeni rimski novac sa ove lokacija datira iz IV veka, a neki iz II veka;
- ima indicija da je i seoska crkva sazidana na temeljima neke građevine iz rimskog doba.

Srednji vek[uredi | uredi kod]

Prodori Slovena dolinom Morave i Timoka izazvale su velike promene u niškoj oblasti, naročito početkom VII veka. Slovenska kolonizacija balkanskih zemalja dobila je veliki zamah, iako je tekla nejednako i sa određenim regionalnim razlikama. Mnogi gradovi su tada razoreni, a privreda i društveni odnosi dovedeni u stanje rasula. Antički Naissus(Niš) je stradao, a na njegovim ruševinama Sloveni su počeli da grade svoja naselja i stvaraju prva jezgra okupljanja u novoj sredini. Da li je Malča još u ovom dobu nastala ili znatno kasnije, može se samo pretpostaviti, jer tačnih podataka o tome nema.

Sa istorijskih karata srednjevekovne srpske države vidi se da su se severoistočne granice u doba Stefana Nemanje(1170-1196), Kralja Milutina(1282-1321), Stefana Dečanskog(1321-1331) i Cara Dušana oko 1350. godine, naslanjale na ulaz Sićevačke klisure, Gramade, Kameničkog Visa i kretale ka Bovanu. To je bio deo granice prema bugarskoj srednjevekovnoj državi. Gornja i Donja Malča su, sudeći prema ovim kartama, tada bile u graničnom pojasu srednjevekovne srpske države.

Novi vek[uredi | uredi kod]

Izlaganje istorijskih podataka o Malči u ovom razdoblju viševekovne tursko-otomanske okupacije ovih krajeva ima za cilj da pokaže, da je Malča postojala u srednjevekovnoj srpskoj državi, pre propasti srpske države i da je nastavila sa svojim životom u znazno težim uslovima, koje je otomansko carstvo određivalo.

Sva naselja teritorije Niša vodila su se pod Niškom nahijom, u okviru Smederevskog sandžaka. Niška nahija je bila odvojena od Kruševačkog sandžaka Južnom Moravom, a sa Vidinskim sandžakom graničila su se sledeća sela Niške nahije: G.Krupac, Vrelo, Popšica, Kravlje, Cerje, Knez Selo, Gornja i Donja Malča i Prosek. Turske vlasti su vršile teritorijalne podele okupiranih teritorija kako su njima iz određenih razloga odgovarale.

U cilju razrezivanja poreza turske vlasti su nakon osvajanja teritorija Srpske države izvršile(prvi) popis i na sadašnjem niškom području 1498. godine, potom 1516. i 1564. godine.

Niška nahija je 1498. godine imala 111 naselja, u kojima je bilo 3.824 domaćinstva, 1084 neoženjenih i 314 udivica odnosno udovičkih domaćinstava. Ako se pretpostavi da su porodična domaćinstva imala u proseku osam članova, udovička četiri i samačka jednog člana. Niška nahija imala je oko 33000 stanovnika. Sva sela popisane Niške nahije nisu bila jednaka. U proseku jedno selo je imalo oko 300 stanovnika.

Prema ovom popisu Donja Malča, Donja Vrežina i Kamenica spadale su u grupu sela od 40-50 domaćinstava i spadača je sa Prosekom, Brzim Brodom i Gornjom Vrežinom u grupu sasvim malih sela.

Prema turskom popisu iz 1516. godine, u 111 istih sela bilo je 3694 porodičnia, 372 udovička domaćinstva i 840 neoženjenih, što iznosi oko 32000 stanovnika.

Na osnovu oba popisa može se zaključiti da je niška oblast pre turskog osvajanja bila dobro naseljena sa povoljnom strukturom naselja. Međutim, popis iz 1564. godine pokazuje da turska vlast nije donela niškoj oblasti demografski prosperitet, jer je samo Donji Matejevac imao više od 50 domaćinstava, a Donja Malča, Gornja Malča, Jasenovik, Kamenica i dr. spala su u grupu od 20-30 domaćinstava.

Gornja i Donja Malča prema turskim popisima nisu imali konvertite, hrišćane koji su prešli u islam. Naprotiv, prema popisu iz 1498. godine imali su svoje pravoslavne crkve, manastire i sveštenike.

Donja Malča imala je dva sveštenika: popa Stanislava, popa Ivana i kaluđera Stanislava. U Gornjoj Malči živeli su pop Mirča i Mirko, sin popa. Ako se ima u vidu da su pravoslavne crkve i manastiri bili i izraz srpske kulture i pismenosti onda su oba sela imala u sebi ne samo sedišta religioznog života već i središte okupljanja naroda.

Prema popisu iѕ 1498. godine u blizini sela Gornja Malča, postojao je manastir Svetog Spasa sa jednim kaluđerom. To je isto evidentirano popisom iz 1515. godine, a popisom iz 1564. godine evidentiran je kao pusti manastir.

U vremenu kratkotrajnog zatišja od velikih ratnih zbivanja u Donjoj Malči je 1817. godine, u centar samog sela, podignut spomen krst, posvećen Cvetku, Stanku i Žiki. Tekst iznad njihovih imena nije čitljiv i ima izgled staroslovenskih pisma. Da li se radi o odanju zasluga, priznanja ili sećanja na značajne Malčane treba istražiti, jer nije sigurno bezrazložno postavljen na ovaj javni prostor okupljanja donjomalčana.

Prvi svetski rat[uredi | uredi kod]

Septembra 1918. godine probijen je Solunski front. Jedinice srpskih i saveničkih armija krenule su u oslobađanje Srbije brzo i uspešno. Bugarska armija na Solunskom frontu bila je rabijena, a bugarski vojnici su se najvećim delom predali. Bugarski okupatori su sada postali zarobljenici srpske vojske.

Radost slobode vratila se je i u Malče, sredinom oktobra 1918. godine. Ali malčani iz Moravske divizije ostavili su samo poruke svojim rodbinama da su živi i zdravi, i u ofanzivu u naletu produžili ka Dunavu. Njihov povratak kućama moga se je očekivati tek naredne godine, kada su mladi regruti trebali da zamene iskusne ratnike i hrabre oslobodioce.

Malče je imalo nekoliko boraca koji su prešli put borbi sa nadmoćnijim neprijateljima, povlačenje preko Albanije na Krf i u oslobodilačkom pohodu od Solunskog fronta ponovo dali svoj udeo u oslobađanju niških krajeva od bugarske okupacije. Među njima je bilo boraca, podoficira i oficira, sa i bez odlikovanja, ali su svi časno obavili svoj patriotski dug prema otadžbini. Oni su bili ponos i autoritet sela, jer su bili na nivou renomea sela, koje je selo u javnosti imalo.

Podizanjem spomenika na prostoru markantne vidljivosti, iznad zgrade trećeg zadružnog doma, i uklesanom porukom odato je priznanje i zahvalnost poginulim u ratovima od 1912-1918. godine, kao i poginulim i NOB-i od 1941-1945. godine.

Drugi svetski rat[uredi | uredi kod]

Mnogi malčani, koji su bili u jedinicama Jugoslovenske vojske na terenu, bili su prinuđeni da se vrate kući, kako bi izbegli zarobljavanje.

U leto 1944. godine formiran je narodno-oslobodilački odbor u Malči čime je otpočeo aktivniji odnos prema NOB-u za oslobođenje zemlje i niških krajeva od okupatora.

Malče su praktično oslobodile jedinice 223. divizije Crvene armije, 13. oktobra 1944. god. u okviru operacionog zahvata, nadiranja ka Nišu.

Demografija[uredi | uredi kod]

U naselju Malča živi 887 punoletnih osoba, a prosečna starost stanovništva iznosi 47,1 godina (46,7 kod muškaraca i 47,6 kod žena). U naselju ima 344 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,8.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2011. godine), a u poslednja četri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 1692 [1]
1953. 1778
1961. 1720
1971. 1408
1981. 1346
1991. 1249 1245
2002. 1205 1202
Etnički sastav prema popisu iz 2011.
Srbi
  
922 95.74%
Romi
  
41 4.26%
nepoznato
  
0 0.0%


Reference[uredi | uredi kod]

  1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  2. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Enciklopedija Niša: Priroda, prostor, stanovništvo; izdanje Gradina - Niš, 1995.g. pp. 88.
  • Imenik mesta u Jugoslaviji: sa poštama i teritorijalno nadležnim sudovima i javnim tužilaštvima; izdanje novinske ustanove Službeni list SFRJ, 1965.g.
  • Malča - Mladen B. Golubović, Biblioteka "Hronike sela", Beograd, 1994.g.

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]